HAG/DEN HAAG | 11.01.1999.

AHMIĆI "LEGITIMNA VOJNA META"

Počela prezentacija dokaza odbrane na suđenju "Kupreškiću i ostalima"

Uvodnim rečima branilaca šestorice optuženih u Hagu je danas počela prezentacija dokaza odbrane na suđenju "Kupreškiću i ostalima", optuženim da su bili neposredni učesnici masakra koji je 16. aprila 1993. izvršen nad muslimanskim stanovnicima sela Ahmići u Lašvanskoj dolini. Suđenje Zoranu, Mirjanu i Vlatku Kupreškiću, te Dragu Josipoviću, Draganu Papiću i Vladimiru Šantiću, počelo je 17. avgusta prošle godine i tokom dva meseca - koliko je trajala prezentacija dokaza optužbe - tužilac je izveo 56 svedoka. Odbrana će, kako je danas nagovešteno, pozvati više od 70 svojih svedoka.

Odbrana i njeni svedoci će, najavili su danas branioci, nastojati pre svega da dokažu kako su šestorica optuženih bosanskih Hrvata bili "na dnu hijerarhije moći" i nisu imali "nikakve političke ili vojne funkcije", te nisu ni mogli da na bilo koji način učestvuju u "planiranju, organizovanju i provođenju" napada na muslimansko stanovništvo Ahmića i okolnih sela, sa namerom da se ono "odstrani ili očisti" iz tog područja. Tako je, naime, formulisano u tački 1 optužnice, kojom se "Kupreškić i ostali" terete za učešće u progonu Muslimana na političkim, rasnim ili verskim osnovama.

Odbrana će, zatim, nastojati da zbivanja u Lašvanskoj dolini krajem 1992. i tokom 1993. prikaže na drugačiji način nego što su to učinili tužilac i njegovi svedoci. Oni su, naime, dokazivali da je od januara 1993. HVO "sistematski napadao sela u području Lašvanske doline, nastanjena pretežno Muslimanima", te da su ti napadi "rezultirali smrću i ranjavanjem brojnih civila." Odbrana, međutim, namerava da dokaže kako je za prvi oružani sukob Hrvata i Muslimana u tom delu Bosne odgovorna Armija B-H koja je 20. oktobra 1992. u Ahmićima blokirala put Busovača-Travnik i tako onemogućila HVO da pošalje pojačanje u Jajce, koje je bilo pod napadom bosanskih Srba. Svedoci odbrane će, dalje, dokazati da je u januaru 1993. Armija B-H izvela napad na više hrvatskih sela u Lašvanskoj dolini, te da je tom prilikom u selu Dusina izvršen prvi pokolj civila u muslimansko-hrvatskom sukobu u Srednjoj Bosni.

Dok su tužilac i njegovi svedoci dokazivali da su jedinice HVO, uz pomoć lokalnih Hrvata među kojima su bili i optuženi, 16. aprila 1993. izvršile organizovan i koordiniran napad na nebranjene Ahmiće, tokom kojeg je ubijeno više od 100 civila - uključujući i pedesetak žena i dece - odbrana tvrdi, i najavljuje da će to i dokazati, da su Ahmići bili "legitimna vojna meta" i da je u njima i obližnjem selu Šantići bila "ojačana četa" Armije BiH, sa nekih 180 ljudi, te da je žrtve nisu bili samo civili, već je među njima bilo i vojnika.

Što se tiče konkretnih zločina koji su pripisani optuženima - ubistava pojedinaca ili čitavih porodica u Ahmićima - branioci su danas najavili da će, na različite načine, dokazati da oni za njih nisu krivi. Ili zato što su u vreme kada su ti zločini izvršeni optuženi bili na drugim mestima; ili zato što neki od zločina nisu mogli da budu izvršeni na način na koji to tvrdi tužilac; ili zato što se "ne može verovati" nekim od svedoka optužbe, koje će odbrana pokušati da diskredituje.

Ukazujući kako njihovi branjenici "nisu mogli izvršiti" zločine za koje ih tereti tužilac, braniocu su optužene opisali kao "prijatelje Muslimana", s kojima su "pili kafu" i međusobno se pomagali i posećivali o praznicima kao što su Božić ili Bajram. Tačno je da su neki od optuženih nosili crne ili maskirne uniforme, ali je to - kako je danas ustvrdio jedan od branilaca - "bila moda ili trend... a ne znak nekakvog ratobornog raspoloženja." Branioci braće Kupreškić i Dragana Papića su se, u svojim uvodnim rečima, požalili kako su neki od bošnjačkih prijatelja optuženih najpre izrazili spremnost da dođu u Hag i svedoče u njihovu korist, ali su se zatim predomislili, tj. "uplašili od posledica svedočenja u prilog Hrvata." Kada je predsedavajući sudija Antonio Kaseze (Cassese) ponudio da se ti Bošnjaci pozovu kao "svedoci suda", a ne odbrane, ili da im se omogući da iskaze daju bez otkrivanja identiteta i putem video-veze, Papićev branilac je rekao kako on i njegov klijent "ne žele više da utiču na te ljude da promene odluku, pošto ih je strah".

Mirko Klarin