HAG/DEN HAAG | 09.02.2000.

ZLATKO ALEKSOVSKI ZADRŽAN U HAŠKOM PRITVORU

Žalbeno vijeće prihvatilo zahtjev tužitelja da se revidira kazna Aleksovskom, a razmotrit će i zahtjeve da ga se optuži po dodatnim točkama optužnice, odnosno za kršenja Ženevskih konvencija

Odlukom Žalbenog vijeća, Zlatko Aleksovski je zadržan u pritvoru Haškog tribunala nakon što su suci prihvatili zahtjev tužitelja da mu se povisi zatvorska kazna za zločin za koji je proglašen krivim u prvostepenom dijelu postupka.

Aleksovski je, presudom iz svibnja/maja prošle godine, bio osuđen na dvije i pol godine zatvora. Budući da je u vrijeme izricanja te presude već "odslužio" dvije godine i 11 mjeseci u pritvoru, Aleksovski je tada odmah bio pušten na slobodu.

Tada je bio proglašen krivim za kršenje ratnog prava i običaja, što je pravna kvalifikacija za utvrđena djela povrede dostojanstva osobe. Ta su zlostavljanja počinjena nad bošnjačkim zatočenicima u HVO zatvoru Kaonik gdje je on bio upravitelj 1993. godine. Prvostepenom je presudom, međutim, bio oslobođen krivnje po druge dvije točke optužnice koje su ga teretile za teška kršenja Ženevskih konvencija u tom zatvoru.

Na današnje saslušanje o žalbama, Aleksovski je došao iz Hrvatske. Nakon što je predsjedavajući sudac Richard May/Ričard Mej na kraju saslušanja izrekao odluku, Aleksovskom su prišli stražari kako bi ga sproveli u pritvor. Odluku o tome koliko će povisiti kaznu za krivnju utvrđenu u prvostepenom postupku Žalbeno vijeće će priopćiti naknadno. Tužitelj je tražio najmanje sedam godina zatvora jer, kako napominje "važni faktor u određivanju kazne nije broj osoba koje su pretučene ili pokradene u Kaoniku, već činjenica da je okrivljeni svjesno sudjelovao u širokom planu etničkog čišćenja Bošnjaka".

Istodobno, Žalbeno vijeće je na kraju današnjeg saslušanja odbacilo sve temelje žalbe obrane, a uzelo je u razmatranje preostale dvije točke tužiteljeve žalbe.Obrana je u svojoj žalbi navela da tokom suđenja nije bila dokazana diskriminatorna namjera u postupcima ovog optuženika, kao i da dokazane radnje nad bošnjačkih zatočenicima nisu bile takve težine da bi predstavljale kršenje ratnog prava i običaja. Obrana je, također, primijetila da se sudsko vijeće nije izjasnilo o mogućnosti da je tretman zatočenika bio opravdan "nužnošću". Ukazala je također da su navodi o premlaćivanjima u Kaoniku bili temeljni na nepouzdanim dokazima, odnosno bez medicinske dokumentacije. U Žalbi obrane osporena je i odgovornost Aleksovskog kao nadređene osobe. Svi su ovi argumenti, međutim, odbačeni.

S druge strane, suci će razmotriti dvije osnove iz žalbe tužitelja, odnosno argumente da zatočenici jesu bili "zaštićene osobe" te da Aleksovskog treba proglasiti odgovornim i za zlostavljanja nad zatočenicima koja su se dogodila izvan Kaonika dok su kopali rovove i bili korišteni kao ljudski štit. Prvostepenom odlukom on je oslobođen odgovornosti za zločine izvan Kaonika budući da su zatočenike na te radove sprovodili pripadnici Vojne policije, nad kojom, zaključili su suci, Aleksovski nije imao kontrolu. Tužitelj međutim upozorava da je Aleksovski pristao na odvođenja na kopanje rovova, iako mu je Međunarodni Crveni križ rekao da je to nelegalno, te da je čak sam birao zatočenike koji će ići kopati.

Prema Ženevskoj konvenciji, "zaštićeni" status uživaju osobe koje nisu državljani sile u čijim se rukama nađu tokom sukoba. Tužitelj priznaje da nije dokazano da su zatočeni Bošnjaci bili različitog državljanstva od pripadnika HVO koji su ih držali u zatvoru, no smatraju da je HVO bio pod "općom kontrolom" Hrvatske te da su time zatočenici bili u rukama strane sile. Tužitelj dokazuje da je zbog bliskih veza HV i HVO sukob u Lašvanskoj dolini bio međunarodnog karaktera.

Pri utvrđivanju karaktera sukoba, tužitelj se poziva na kriterij koji je Žalbeno vijeće postavilo u slučaju Tadić. Ono je, naime, zaključilo da je sukob u području Prijedora bio međunarodnog karaktera zbog "opće kontrole" koju je SRJ imala nad srpskim snagama u tom području Bosne.

Zasad nije precizirano kad će biti objavljene odluke Žalbenog vijeća o tome koliko će povisiti kaznu Aleksovskom, te o tome hoće li ga proglasiti krivim i po dodatnim točkama optužnice.

Vjera Bogati