HAG/DEN HAAG | 04.07.2001.

UPRAVNIK ZATVORA NE ZNA NIŠTA O ZLOČINIMA

Dok je optuženi Milorad Krnojelac, u svom sedmodnevnom svjedočenju, tvrdio da kao upravnik zatvora nije imao apsolutno nikakvih odgovornosti za zatočene Bošnjake, tužitelji dokumentima dokazuju da su njegove ovlasti bile veće no što je spreman priznati - Svjedočenjem optuženog, završeno izvođenje dokaza na suđenju za zločine u KP domu Foča

Milorad Krnojelac, koji je bio na dužnosti upravnika fočanskog KP doma 1992. - u vrijeme kad su u njemu počinjeni najteži zločini nad zatočenim Bošnjacima - zaključio je danas svoje sedmodnevno svjedočenje u vlastitu obranu u kojem je tvrdio da nije imao apsolutno nikakvih ovlasti, niti odgovornosti, nad zatočenicima. Optužba je, međutim, na to odgovarala dokumentima kojima je dokazivala da je odgovornost upravnika za zatočene bila veća no što je on pred sudom bio spreman priznati.

Krnojelac je, u prvom redu, tvrdio da nikad nije čuo za premlaćivanja i ubojstva u KP domu, o kojima su svjedočili bivši zatočenici. K tome, kroz cijelo svjedočenje je ponavljao da je on bio zadužen samo za održavanje KP doma i rad njegove privredne jedinice, dok je za zatočavanje i tretman Bošnjaka, kako tvrdi, bila odgovorna vojska. Čak su i zatvorski stražari koji su čuvali zatočenike bili pod nadležnošću vojske, a ne upravnika, svjedočio je Krnojelac. On tvrdi da osobno nije podržavao "stavljanje njegovih dojučerašnjih komšija u pritvor", te da je zato tražio od općinskih vlasti da ne bude odgovoran za njih.

Optužba ne osporava ulogu vojske u zatočavanju i zlostavljanju zatočenih, ali tvrdi da se Krnojelac, kao upravnik, bavio raznim pitanjima vezanim uz bošnjačke zatočenike. Tužiteljica Peggy/Pegi Kuo je tokom protuispitivanja optuženog podsjetila da su bivši zatočenici u ovom postupku svjedočili kako ih je Krnojelac primao na razgovor i prosljeđivao njihove molbe Kriznom štabu. Bivši zatočenici su svjedočili kako su Krnojelcu govorili o premlaćivanjima, nestanku zatočenika, o nedostatku hrane i liječničke njege. Optuženi je sve to negirao: "Nitko se nije žalio na tretman...Nitko nije rekao da nisu imali dovoljno hrane!".

Nakon što je optuženi pobijao usmene dokaze, tužiteljica mu je podastrijela određeni broj pisanih dokaza, odnosno dokumenata koje optuženi nije mogao negirati, ali je nastojao relativizirati njihov značaj. Dokumenti kojima raspolaže optužba pokazuju, među ostalim, da je Krnojelac tražio postavljanje mina oko KP doma kako bi se spriječio bijeg zatočenih, da je predlagao na koji način čuvati zatočene prilikom transporta iz Bileće u KP dom, potom da je potpisivao dokumente koji se tiču naoružanja stražara u KP domu. Krnojelac odgovara da je on takve dokumente "samo potpisivao." Nastojeći dovesti u pitanje vjerodostojnost njegovih izjava, tužiteljica je navela da je optuženi, u intervjuu s tužiteljima prije godinu dana, tvrdio kako nije znao tko je bio nadležan za vojni dio KP doma, a sada je, na zatvorenom dijelu rasprave, to znao reći.

Na kraju ispitivanja, tužiteljica je optužila Krnojelca da "nije mario ni za koga osim sebe" i da mu je bilo važno samo "da svojim položajem u KP domu ostvari privilegije" koje inače, kao nastavnik, ne bi mogao imati – od besplatne radne snage za izgradnju kuće do kasnijeg položaja direktora škole. Optuženi Krnojelac je, međutim, odgovorio kako je s tim "privilegijama" stavio na pleća samo "više posla" te je tvrdio da je prihvatio rad u KP domu u nadi "da će sve brzo završiti, da će sukobi trajati par dana i da će svi potom otići svojim kućama." Međutim, na dužnosti upravnika on je ostao od aprila 1992. do augusta 1993.

Svjedočenjem optuženog završeno je izvođenje dokaza na ovom suđenju. Optužba nije smatrala potrebnim, kao što je inače uobičajena praksa, da izvodi dokaze kojima bi pobijala svjedoke i dokaze Krnojelčeve obrane. Stoga stranama preostaje samo iznošenje završnih riječi, zakazano za 19. juli. Presude se očekuje početkom jeseni.

Vjera Bogati