HAG/DEN HAAG | 27.03.2014.

SRBIJA: DEČIJE IGRE, MANTRE I BAJKE HRVATSKOG PRAVNOG TIMA

Pred Međunarodnim sudom pravde srpski pravni tim odgovara na navode hrvatskih zastupnika iznete tokom prošlonedeljne druge runde argumentacije po tužbi kojom se Beograd tereti za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

U drugoj rundi argumenta u sporu koji Hrvatska vodi protiv Srbije zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, predstavnici Beograda su danas odgovarali na tvrdnje Zagreba o nadležnosti suda da presuđuje o zločinima pre 27. aprila 1992. godine, kada je SR Jugoslavija konstituisana kao država.

Prethodno je šef srpskog pravnog tima Saša Obradović odgovorio na poziv hrvatske koleginice Vesne Crnić-Grotić da pomirenje između dve države bude "zasnovano na istorijskim činjenicama". Obradović smatra da je namera Hrvatske da "demonizuje Srbe" optužujući ih da "negiraju genocid", pišu "revizionističku lažnu istoriju" i "manipulišu činjenicama". S druge strane, ukazuje Obradović, Hrvatska igra "dečiju igru" pripisujući Srbiji da "priznaje" zločine ili da "prihvata" hrvatske argumente svaki put kad srpski pravni tim izgovori nešto što odgovara interesima Zagreba.

Obradović se potom zapitao koju igru igra Hrvatska budući da je od "mantre da genocid nije igra brojki" na početku iznošenja argumenata došla do tvrdnji o uništenju hrvatskog naroda u celini, "izgladnjivanju, premlaćivanju, sakaćenju, kastriranju... odvođenju u logore smrti u Srbiji... samo zato što su Hrvati". To nije istina, rekao je Obradović dodajući da policijske "nepotpisane" izjave hrvatskih svedoka o zverstvima na području Istočne i Zapadne Slavonije, Knina i Dalmacije, ne mogu da se koriste kao dokaz pred sudom ni u Srbiji ni u Hrvatskoj.

U argumentima o nadležnosti suda, profesor Andreas Cimerman/Zimerman je tvrdnje Hrvatske o kontinuitetu primene međunarodnih ugovora nazvao "bajkom za decu". Ukazao je da se Konvencija o genocidu pre 27. aprila 1992. godine primenjivala na SFRJ a nakon tog datuma na SR Jugoslaviju odnosno Srbiju. Čak ni Hrvatska nije priznavala Srbiji pravo da pre tog datuma bude strana ugovornica međunarodnih konvencija, ukazao je Cimerman pozivajući se na nekoliko zvaničnih dokumenata Hrvatske iz 1994. godine.Pravila običajnog prava su sve vreme obavezivala Srbiju, naglasio je Cimerman, podsećajući, međutim, da Međunarodni sud pravde ima nadležnost da rešava samo u sporovima koji se odnose na primenu Konvencije o genocidu ali ne i običajnog prava. Samo zato što sud nema nadležnost, ne znači da su države oslobođene obaveza koje proističu iz primene međunarodnog običajnog prava. Niti je sud jedini mehanizam da primora države da zabrane genocid, niti je konvencija jedina koja propisuje obavezu kažnjavanja i sprečavanja genocida, naglasio je nemački profesor.

Cimerman je ukazao da su predstavnici Hrvatske u prošlonedeljnim izlaganjima pokušali da "zastraše sud" otvarajući mogućnost da bi, primenom standarda dokazivanja iz presude u predmetu Bosne i Hercegovine, najviši svetski sud mogao da postane "irelevantan". "Strah je loš savetnik", rekao je Cimerman.

Član srpskog tima, advokat Vejn Džordaš/Wayne Jordash, je pred kraj današnje rasprave počeo izlaganje u kojem osporava da dokazi Tribunala podržavaju navode Hrvatske o genocidnoj nameri Beograda da hrvatsko stanovništvo "uništi u celosti ili delom". Ukazao je da se zaključci Tribunala oodgovornosti Milana Martića, Milana Babića i Mileta Mrkšića odnose na pojedince te da presude i Babićevo priznanje krivice ne govore mnogo o ulozi srpskog rukovodstva. Predmeti šefova Državne bezbednosti Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, kao i bivšeg načelnika Generalštaba VJ Momčila Perišića, govore o odgovornosti vojnog i političkog vrha, rekao je Džordaš, dodajući da su prva dvojica oslobođena prvostepenom presudom dok je Perišić oslobođen u žalbenom postupku.

Nakon što advokat Džordaš i profesor VIlijam Šejbas/WIlliam Shabas završe sa argumentacijom o hrvatskoj tužbi, srpski tim će sutra početi drugu rundu argumenata o protivtužbi koju je Srbija podnela protiv Hrvatske, optužujući je da je počinila genocid nad stanovništvom Krajine tokom i nakon operacije Oluja u leto 1995. godine.