HAG/DEN HAAG | 15.02.2011.

"NEDUŽNI" PRLIĆ I "UVRIJEĐENI" STOJIĆ

Advokati bivšeg premijera Herceg Bosne u završnoj riječi tvrde da je Jadranko Prlić "nedužan i da ga treba osloboditi", dok branioci bivšeg predstojnika Odjela obrane Brune Stojića ističu da on "nikada nije bio nacionalista" i kažu da su uvrijeđeni pojedinim navodima tužioca Keneta Skota u završnoj riječi optužbe

Bivši premijer Herceg Bosne Jadranko Prlić je "nedužan i treba ga osloboditi", rekao je u završnoj riječi njegov advokat Majkl/Michael Karnavas. Po mišljenju odbrane, tužilaštvo nije prezentovalo dokaze koji bi van razumne sumnje pokazali da je Prlić kriv po tačkama optužnice koja ga zajedno sa ostalom petoricom čelnika Herceg Bosne tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem stvaranja Velike Hrvatske, u okviru kojeg su počinjeni zločini nad muslimanskim stanovništvom srednje Bosne i zapadne Hercegovine 1993. i 1994. godine.

Osporavajući iskaze međunarodnih svjedoka koji su u dokaznom postupku optužbe svjedočili da je Prlić bio odan ideji podjele BiH i da ju je svojim postupcima sprovodio u djelo, Karnavas je tvrdio da su ti stranci u Herceg Bosnu "dolazili sa predrasudama". Svima njima je, kako je rekao, već po dolasku u Zagreb rečeno "evo, ovo vam je karta na kojoj vidite samoproglašenu državu koja vrši etničko čišćenje" i oni su to, kako je dodao, kasnije ponavljali poput "mantre", najprije u svojim izvještajima a potom i svjedočeći na suđenju.

S druge strane, odbrana bi htjela da vijeće vjeruje optuženom Slobodanu Praljku koji je svjedočeći u svoju odbranu rekao da Prlić nije bio nadležan za vojsku, odnosno daje Prlić "mogao doći i tražiti informacije od njega, ali da mu nije mogao izdavati zapovijedi niti je on bio obavezan da mu podnosi izvješća". Prlić, tvrdi odbrana, nije imao nikakve veze sa "izolacijom" muslimanskog civilnog stanovništva u ljeto 1993. godine i nije "nije imao obavezu" da štiti zatvorenike u zatvorima i logorima HVO. Naglašavajući da su tijela Herceg Bosne imala "privremeni karakter", Karnavas je na kraju podvukao da je Prlić sredinom maja 1993. godine imenovan za vršioca dužnosti premijera u Vladi BiH.

Nakon Prlićeve odbrane riječ su uzeli advokati bivšeg predstojnika Odjela obrane Brune Stojića. Prvo je Karim Kan/Khan negirao postojanje bilo kakvog dogovora između Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH. "Može li iko reći da Beograd i Zagreb nisu mogli progutati BiH da je takvog sporazuma bilo", upitao je Kan i dodao da je, barem po njemu, "samo postojanje Bosne i Hercegovine dokaz da takav sporazum nije postojao".

Po odbrani, Stojić i ostali lideri Herceg Bosne su samo pokušali osigurati svoja prava i pri tome "nisu prešli granicu i upleli su u izvršavanje krivičnih djela". "Bruno Stojić nije bio nacionalista ni tada ni sada", rekla je njegova zastupnica Senka Nožica, tvrdeći da je on u proljeće 1993. godine "još vjerovao u zajedničku borbu HVO i Armije BiH". O tome, kako je rekla, svjedoče dokumenti iz februara i marta 1993. godine po kojima je Stojić sudjelovao u transportu oružja, municije i druge opreme Armiji BiH.

Poput Prlićeve odbrane, i Stojićevi advokati su izrazili "uvrijeđenost" nekim dijelovima završne riječi tužioca Keneta Skota/Kenneth Scott. Stojićevoj odbrani je zasmetalo što se tužilac prisjetio da je Stojiću u sudnici čestitano rođenje unuka i upitao se kako bi bilo da su u sudnici cijelo vrijeme suđenja sjedile žrtve koje bi možda u jednom trenutku ustale i rekle "možda bih ja danas bila baka da mi kći nije poginula u Mostaru, ili danas bi mi sinu bio 37. rođendan da nije umro u logoru HVO". Stojićeva odbrana nije zadovoljna ni sa tužiočevim podsjećanjem na žrtve i ističe da ni žrtve više nisu žrtve kad zahtijevaju da bude "odgovoran bilo ko". Po odbrani, sve je to "tužiočeva parada koja nije u skladu sa dokazima".

Odbrana Brune Stojića će iznošenje završne riječi nastaviti sutra.