HAG/DEN HAAG | 21.02.2011.

PRALJAK: ČISTE SAVJESTI I BEZ OSJEĆAJA KRIVNJE

General Slobodan Praljak u finišu završne riječi tvrdio da "nije kriv", da mu je "savjest čista" i napomenuo da se uzda u pravedno prosuđivanje činjenica od strane predsjedavajućeg sudije Atnonetija. Počela završna riječ odbrane generala Milivoja Petkovića

"Nisam kriv", rekao je general Slobodan Praljak u tridesetominutnom obraćanju sudijama u finišu završne riječi svoje odbrane. Do takvog zaključka je, kako je objasnio, došao "racionalnom logikom koja je kritički provjeravana na desetine puta".

Po Praljku, tužiočevi navodi o udruženom zločinačkom poduhvatu su "uvredljivi i za kognitivni sustav patogenog virusa". Politika Hrvatske prema BiH, po njemu je, bila politika podržavanja i pomoći tokom cijelog rata, te da nikada nijedan narod u povijesti ratovanja nije pomagao drugi narod kao što su Hrvati pomagali Muslimane. Praljak se, stoga, "ne odriče nacionalne politike doktora Franje Tuđmana jer je ona "stvorila Republiku Hrvatsku i omogućila postojanje BiH", niti Herceg Bosne koja je "izraz volje Hrvata u BiH".

Ogorčen što ga je tužilac u završnoj riječi "usporedio sa nacistom Geringom a njegovo djelo sa holokaustom" Praljak je pobrojao niz situacija u kojima se on lično založio za, kako je rekao, "Židove/Muslimane". Sudijama Arpadu Prandleru i Stefanu Trekselu/Trechsel je zamjerio što su odbili usvajanje oko 150 izjava koje govore o njegovom "činu i djelu".

"Moja savjest je čista", konstatuje Praljak i napominje da će on "hrabro preispitati svoj stav o vlastitoj odgovornosti" ukoliko francuski sudija Antoneti, za kojeg vjeruje da je pravedan, utvrdi da je kriv. Međutim, "ako tumačenje činjenica ne bude dovoljno dobro" onda mu neće preostati ništa drugo nego da vjeruje da je u zatvoru samo zato "jer je Tribunal sila".

Nakon toga, riječ je uzela Vesna Alaburić, koja zastupa generala Milivoja Petkovića. Pozvala je sudije da zanemare apel tužioca da "oslušnu glasove žrtava", pošto se vijeće prilikom razmatranja dokaza "ne bi trebalo oslanjati ni na koga izvan sudnice".

Negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata Alaburić je istakla da se Herceg Bosna ne može smatrati okupiranim područjem u BiH, iz prostog razloga što okupator nije bila nikakva strana sila nego HVO sastavljen od predstavnika jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.

Odbrana ističe da je masovno hapšenje Muslimana u julu 1993. godine bilo opravdano jer su oni predstavljali "sigurnosnu prijetnju" HVO. Po odbrani, vojni obveznici muslimanske nacionalnosti koje je HVO postupajući po Petkovićevoj naredbi stavio u "izolaciju" – bili su "rezervna vojska Armije BiH". S druge strane, muslimanski vojnici u sastavu HVO koji su istom naredbom "izolovani", po odbrani, ne potpadaju pod nadležnost Tribunala već lokalnih sudova.

Odbrana Milivoja Petkovića će svoju završnu riječ nastaviti sutra, nakon čega će nastupiti branioci Valentina Ćorića.