HAG/DEN HAAG | 16.02.2010.

PETKOVIĆ ODBACUJE ODGOVORNOST ZA SOVIĆE I DOLJANE

General Milivoj Petković odgovornost za zločine u Sovićima i Doljanima pripisuje "Kažnjeničkoj bojni" koja je – po njegovim tvrdnjama – bila podređena direktno Mati Bobanu a ne Glavnom stožeru HVO na čijem čelu se on nalazio

General Milivoj Petković kaže da je u BiH došao 14. aprila 1992. godine kako bi pomogao ustrojavanje HVO. Nadao se da će tu ostati mjesec ili dva, ali je ostao oko dvije i po godine, do početka avgusta 1994. godine. Petković je od dolaska u BiH obavljao dužnost načelnika Glavnog stožera HVO, a u periodu od kraja jula do početka novembra 1993. godine je bio zamjenik zapovjednika Glavnog stožera Slobodana Praljka.

U nastavku svjedočenja u svoju odbranu na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne, Petković je optužio Armiju BiH za napad na HVO u Konjicu 23. marta 1993. godine. Po smirivanju tog sukoba Armija BiH je, po njegovim riječima, krenula u nove napade 13. aprila 1993. godine. On negira tvrdnje optužbe da je HVO u to vrijeme pokušao osvojiti Jablanicu i tvrdi da su borbene aktivnosti HVO na području te dvije općine u aprilu 1993. godine imale za cilj "odvraćanje agresije" Armije BiH na dvije bojne brigade "Herceg Stjepan" u Konjicu.

Petković, dalje, negira optužbe za zločine koje je HVO počinio u Sovićima i Doljanima. On tvrdi da je 15. aprila 44. brigada Armije BiH blokirala HVO u selu Doljani kod Jablanice. HVO je, po njegovim riječima, uzvratio napadom na Sovićka vrata narednog dana. Nakon tri sata borbi pripadnici Armije BiH su se povukli u Soviće nakon čega su se predali HVO. Jedan dio Armije BiH se povukao u Doljane gdje, po njegovim tvrdnjama, nije bilo nikakvih borbi.

Petković kaže da nijedan vojnik HVO, po njegovim tadašnjim saznanjima, nije u Sovićima i Doljanima učinio ništa protuzakonito. Kaže da su pripadnici "Kažnjeničke bojne" Mladena Naletilića Tute nakon što su borbe okončane samoinicijativno nastavili potragu za odbjeglim pripadnicima Armije BiH u okolnim brdima. Nakon što je u jednom okršaju sa vojnicima Armije BiH poginuo zapovjednik Mario Ćikota njegovi vojnici su "iz osvete počeli paliti muslimanske kuće".

Petković, inače, tvrdi da "Kažnjenička bojna" nije bila u komandnom lancu Glavnog stožera HVO. Ta bojna je, kako je rekao, bila izravno podređena vrhovnom zapovjedniku Mati Bobanu. Na sastanku sa Alijom Izetbegovićem u Zagrebu u aprilu te godine Boban je, kaže Petković, "preuzeo obavezu da istraži šta se dogodilo" u Sovićima i Doljnima. Na sastanku čelnih ljudi Herceg Bosne u Čitluku 29. aprila je odlučeno da se formira Komisija za ratne zločine koja je radila do 12. jula kada je Armija BiH zauzela Travnik. "Tada je", kaže Petković, "sve stalo".

Petkovićeva odbrana je još ukazivala da je Armija BiH osim Travnika u junu 1993. godine osvojila najprije Kakanj, potom područje sjeverno od Mostara prema Jablanici, a nakon toga Fojnicu, Bugojno i Vareš, šireći tako teritorij pod svojom kontrolom na štetu bosanskih Hrvata.