HAG/DEN HAAG | 22.02.2001.

OPTUŽBA TRAŽI NOVO SUĐENJE GORANU JELISIĆU ZA GENOCID

Počela rasprava o žalbama optužbe i odbrane na prvostepenu presudu Goranu Jelisiću, osuđenom na 40 godina zatvora zbog ubistava i drugih zločina, počinjenih u maju 1992. u Brčkom

Pred Žalbenim većem Tribunala počela je rasprava o žalbama na presudu Goranu Jelisiću, osuđenom na 40 godina zatvora zbog ubistava koje je u maju 1992. izvršio u Brčkom i tamošnjem logoru Luka. Na tu presudu žalile su se obe strane: i odbrana i optužba.

Odbrana se, razumljivo, žalila na visinu izrečene kazne, smatrajući je previsokom i ukazujući da nisu uzete u obzir olakšavajuće okolnosti: Jelisićevo priznanje 12 ubistava i još nekih zločina, kao i njegova saradnja sa tužilaštvom.

Tužilaštvo se žalilo na oslobađajuću presudu po tački jedan optužnice, kojom se Goran Jelisić teretio za genocid, odnosno ubistva izvršena sa namerom da se bosanski Muslimani, u celosti ili delom, "unište kao etnička, verska ili rasna grupa." Prvostepeno veće je takvu, oslobađajuću presudu, donelo nakon završetka dokaznog postupka optužbe, zaključujući da tužilaštvo nije u njemu iznelo dovoljno dokaza da je Jelisić ubijao sa "genocidnom namerom", već "nasumično" i iz neke vrste perverznog zadovoljstva.

Bilo je to prvo suđenje za genocid pred Haškim tribunalom i tužilaštvo je, kako se videlo na današnjem otvaranju rasprave pred Žalbenim većem, teško podnelo taj neuspeh. Četvoročlani tim tužilaštva je, na prepodnevnoj raspravi, detaljno analizirao prvostepenu presudu, nastojeći da dokaže da su sudije u prvom stepenu napravile čitav niz grešaka kako u primeni prava, tako i u utvrđivanju i proceni činjenica.

Žalba optužbe zasniva se na tri osnova. Ukazujući da je oslobađajuća presuda za genocid doneta "na pola puta", a ne na kraju postupka, tužilaštvo tvrdi da mu prvostepeno veće nije dozvolilo da iznese sve argumente kojima se dokazuje Jelisićeva krivica za genocid. Drugi osnov žalbe tužilaštva formulisan je kao "pogrešna primena standarda dokazivanja izvan svake razumne sumnje", a treći - pogrešna procena "stanja svesti" Jelisića, iz koje je proizišao zaključak da on nije ubijao iz "genocidne namere."

Ukazujući da se sudije, u oslobađajućoj presudi, pored ostalog pozivaju i na psihijatrijske nalaze o Jelisiću kao "graničnoj ličnosti", tužilac Džefri Najs/Geoffrey Nice je primetio kako bi se "teško našao neki izvršilac genocida koji nema neki poremećaj ličnosti", te da su upravo ličnosti sa takvim poremećajima regrutovane kao voljni izvršioci jednog genocidnog plana.

Zbog grešaka koje tvrdi da su napravljene u prvostepenom postupku, optužba traži od Žalbenog veća da naloži novo suđenje Goranu Jelisiću za genocid, pred novim Raspravnim većem.