HAG/DEN HAAG | 17.12.2004.

KONAČNA PRESUDA KORDIĆU I ČERKEZU

“Na temelju sveukupnih direktnih i indirektnih dokaza, može se zaključiti da je za Kordića napad na Ahmiće i druga sela u Lašvanskoj dolini bio usmjeren na etničko čišćenje iz strateških razloga”, navodi Žalbeno vijeće u presudi. Mariju Čerkezu ukinuta većina optužbi, izuzev za nezakonito zatočavanje Bošnjaka u zgradama kina i SDK u Vitezu 1993.

Žalbeno vijeće Tribunala, u danas objavljenoj presudi, potvrdilo je nalaze prvostupanjskog vijeća da je Dario Kordić, “kao visoki političar (u srednjoj Bosni) sudjelovao u planiranju vojne operacije i napada na selo Ahmići” te je potvrdilo i prvostupanjsku kaznu od 25 godina zatvora za bivšeg dopredsjednika Herceg Bosne.

Istom je presudom Žalbeno vijeće smanjilo kaznu su-optuženom Mariju Čerkezu, bivšem zapovjedniku Viteške brigade HVO, s petneast na šest godina zatvora. On je proglašen krivim za nezakonito zatočavanje Bošnjaka u zgradama kina i SDK u Vitezu, u aprilu 1993, čime je - kako zaključuje Vijeće - “pokazao namjeru da sistematski diskriminira” drugu etničku grupu, što predstavlja zločin progona. U prvostupanjskom postupku Čerkez je bio oslobodjen odgovornosti za zločin u Ahmićima, a u žalbenom postupku je oslobodjen i optužbi za napade na civile u Donjoj Večeriskoj i Starom Vitezu u aprilu 1993., budući da nije utvrdjeno da je u tim akcijama sudjelovao s namjerom da počini zločine.

Prilikom razmatranja o kaznama, 2. decembra, suci su zaključili da će Čerkezova kazna biti kraća od vremena koje je proveo u pritvoru te su naložili njegovo hitno i konačno oslobadjanje koje je izvršeno sljedeći dan. Čerkez nije iskoristio mogućnost da se vrati u Den Haag da bude prisutan izricanju presude.

Dario Kordić je oslobodjen odgovornosti za zločine na nekoliko lokacija, na primjer u Novom Travniku, ali je većina drugih optužbi potvrdjena, medju kojima i odgovornost za najteži zločin iz optužnice – napad na Ahmiće 16. aprila 1993. Proglašen je krivim za poticanje i naredjivanje sistematskih napada na civile i protupravnih zatočavanja u nizu drugih mjesta srednje Bosne, medju kojima u Busovači i na području Kiseljaka.

“Na temelju sveukupnih direktnih i indirektnih dokaza, razumni prosuditelj činjenica mogao je zaključiti da je za Kordića napad na Ahmiće i druga sela u Lašvanskoj dolini bio usmjeren na etničko čišćenje područja iz strateških razloga”, navodi Žalbeno vijeće koje je zaključilo da je optuženi imao “direktnu namjeru” da se izvrše zločini. On je “odobrio opći plan” napada znajući da će biti ubijani vojno sposobni bošnjački muškarci, protjerivani civili i razarane njihove kuće, navodi se u sažetku presude.

“Na osnovu Kordićevog snažnog nacionalističkog stava i njegove želje da se uspostavi suverena hrvatska država unutar teritorije BiH, po svaku cijenu, Kordić je posjedovao konkretnu diskriminacijsku namjeru, potrebnu za krivično djelo progona”, naveo je predsjedavajući Žalbenog vijeća Wolfgang Schomburg/Volfgang Šomburg. (kraj)

Sudac je naglasio da Tribunal nije imao, niti će ikad imati, mogućnost da sasluša optužbe protiv svih osoba koje su medju najodgovornijima za zločine u Lašvanskoj dolini. Kao rezultat toga, sudu preostaje da pažljivo analizira individualnu krivčnu odgovornost pojedinaca koji su se našli na optuzeničkoj klupi u Haagu. Sćomburg takodjer ističe da oslobadjajuća presuda za neki zločin ne mora značiti da do zločina nije došlo, već da nije dokazana krivična odgovornost odredjenog optuženika za to djelo.

Dario Kordić je u pritvoru Tribunala sedam godina i tri mjeseca i to vrijeme će mu biti uračunato u trajanje kazne.