HAG/DEN HAAG | 10.04.2008.

KAKO SU DIJELJENA PRIZNANJA MUDŽAHEDINIMA

Prema tvrdnjama Alije Lončarića, koji je tokom rata radio u Upravi za kadrovske poslove Štaba vrhovne komande Armije BiH, o dodjeljivanju priznanja mudžahedinima odlučio je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, a ne optuženi general Rasim Delić

Priznanja dodijeljena pripadnicima odreda El Mudžahid odobrio je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, a ne optuženi general Rasim Delić, tvrdi svjedok odbrane Alija Lončarić koji je od avgusta '93. godine do kraja rata radio u Upravi za kadrovske poslove Štaba vrhovne komande Armije BiH. Tako mu je, tvrdi, rekao njegov pretpostavljeni Sulejman Vranj, koji je bio jedan od "najbližih oficira Izetbegoviću i rukovodstvu Stranke demokratske akcije".

Prema dokumentima pokazanim tokom njegovog svjedočenja radi se o ratnim priznanjima koja su pripadnicima odreda El Mudžahid dodijeljena u decembru 1995. godine, neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na tim dokumentima koje je tužilaštvo ranije uvelo u dokaze nalazi se potpis generala Delića.

Sulejman Vranj je svjedoku rekao da je Izetbegović raspolagao informacijama da strani ratnici iz odreda El Mudžahid ne žele prekinuti borbe uprkos potpisivanju mirovnog sporazuma. Kako bi se ta situacija prevazišla Izetbegović je, kaže svjedok, odlučio "da im se daju priznanja kako bi otišli iz zemlje".

Svjedok kaže da je nakon takvog obrazloženja pripremio sve potrebne dokumente, a general Delić ih je "rutinski potpisao". Odbrana je uz njegovu pomoć nastojala ukazati da bivši komandant Generalštaba nije imao vremena da čita sve dokumente koji su mu stizali na potpisivanje. "Da ih je sve čitao ne bi stigao raditi ništa drugo", rekao je svjedok.

On je, takođe, potvrdio da general Delić nije dobro dočekan od strane podređenih oficira nakon što je u junu 1993. godine imenovan za komandanta Generalštaba Armije BiH. Radilo se o tome, kako je objasnio svjedok, da je vladalo veliko nepovjerenje prema bivšim oficirima JNA, posebno onima koji su "zakasnili" da se stave u odbranu BiH. Takvo nepovjerenje vladalo je do kraja rata a među nekima, kako je dodao, i do dan danas. Radi se, po njemu, o konstantnoj tenziji između članova Patriotske lige i Teritorijalne odbrane oko toga ko je organizovao otpor agresiji na BiH.