HAG/DEN HAAG | 11.12.2002.

KAKO JE OBNAVLJANA "DUBROVAČKA REPUBLIKA"

Svedočenje Petra Poljanića, ratnog gradonačelnika Dubrovnika, na suđenju Slobodanu Miloševiću. Misteriozna pogibija komandanta Vojno-pomorske oblasti Boka, "normalnog čoveka" koji je Poljaniću obećao da neće granatirati Dubrovnik

Od ukupno 32 tačke "Hrvatske optužnice" protiv Slobodana Miloševića, čak 12 se odnosi na zločine koje su, kako se tvrdi, snage JNA i Teritorijalne odbrane Crne Gore, pod komandom i kontrolom optuženog i Momira Bulatovića, počinile između 1. oktobra i 7. decembra 1991. u području Dubrovnika.

O tim je događajima pred Tribunalom danas počeo da svedoči ratni gradonačelnik Dubrovnika, Petar Poljanić. Pre početka sukoba, rekao je, dubrovačka opština je imala oko 73.000 stanovnika, od kojih je oko 8.000 živelo u samom gradu. Ogromna većina, oko 88 odsto, bili su po nacionalnosti Hrvati, dok je Srba bilo nešto manje od 6 odsto. Suprotno tvrdnjama srpskih i crnogorskih medija, svedočio je danas Poljanić, dobrovački Srbi nisu nakon promena u Hrvatskoj bili ugroženi, diskriminisani i otpuštani sa posla, izuzev nekolicine policajaca koji su dobili otkaz jer su odbili da nose uniforme sa novim obeležjima, odnosno "šahovnicom".

Paralelno sa medijskom kampanjom o navodnoj ugroženosti dubrovačkih Srba, tokom 1991. počeli su da kruže ideje i planovi za obnovu "Dubrovačke Republike" koja bi, prema optužnici i današnjem svedočenju, obuhvatala prostor od Prevlake na granici sa Crnom Gorom, do Neuma na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tako obnovljena "Dubrovačka Republika", rekao je danas Poljanić, trebalo je da se pripoji Srbiji i Crnoj Gori, odnosno budućoj "državi svih Srba".

Na početku rata u Hrvatskoj Poljanić i ostali predstavnici civilnih vlasti u Dubrovniku su nekoliko puta razgovarali sa predstavnicima JNA u nastojanju da izbegnu širenje sukoba na to područje. Prilikom jednog od takvih razgovora, tvrdi Poljanić, kapetan bojnog broda Krsto Đurović - kojeg je opisao kao "normalnog čoveka" - mu je tiho, da ostali prisutni ne čuju, šapnuo: "Dok sam ja zapovednik Vojno-pomorske oblasti Boka, budi siguran da ni jedna granata neće pasti na Dubrovnik."

Na nesreću, Đurović nije još dugo bio zapovednik. Prema Poljaniću, ubrzo nakon tog sastanka Đurović je uhapšen i pritvoren, zatim je nakon toga pušten, da bi dva dana kasnije poginuo. Zvanična JNA verzija je bila da je Đurović poginuo u helikopteru koji su srušile hrvatske snage, ali Poljanić tvrdi da je kasnije čuo da su ga ubili "oni", odnosno srpsko-crnogorske snage, kako je objasnio. Sudije su tražile više detalja o Đurovićevoj pogibiji, ali svedok nije bio u stanju da im kaže mnogo više.

Bilo kako bilo, Đurovića je zamenio admiral Miodrag Jokić, koji je u međuvremenu i sam optužen za "Dubrovačku kampanju" JNA.

Napadi na područje na kojem je trebalo da se obnovi "Dubrovačka Republika" počeli su 1. oktobra 1991. sa kopna i mora. Poljanić tvrdi da je "izvesnog otpora samoorganizovanih mladića" bilo u Konavlima, kao i u Župi Dubrovačkoj i Dubrovačkom Primorju. U tim je područjima razoreno, popaljeno i opljačkano na desetine gradova i sela, a njihovo je stanovništvo pobeglo ili u sam Dubrovnik, ili je prebačeno u izbegličke centre na severnom Jadranu.

Dubrovački Stari Grad je prvi put granatiran 23. oktobra., a zatim su se granatiranja nastavila gotovo svakodnevno, da bi kulminirala od 10. do 12. novembra i 6. decembra. Kada se, u zoru 7. decembra, popeo na tvrđavu, Poljanić tvrdi da nije video ni jedan krov u Starom Gradu koji nije bio potpuno ili delimično oštećen u granatiranju. Na Stari Grad je, prema evidenciji koju su vodile gradske vlasti, palo ukupno 1.056 granata.

Na pitanje da li su građani Dubrovnika ili vojnici koji su bili u gradu na bilo koji način "provocirali granatiranje", Poljanić je odgovorio: "Nismo bili u poziciji da provociramo. Bili smo apsolutno nemoćni u odnosu na napadače. U početku smo imali manje od 100 ljudi."

Zbog plenarne sednice sudija Haškog tribunala suđenje Slobodanu Miloševiću je prekinuto, a svedočenje bivšeg gradonačelnika Dubrovnika biće nastavljeno u sredu 18. decembra. (kraj)