HAG/DEN HAAG | 24.05.2005.

HALILOVIĆ NIJE HTIO POMOĆI U AKCIJI TREBEVIĆ

Po povratku iz Jablanice u Sarajevo, Bakir Alispahić je obavijestio generala Rasima Delića i predsjednika Aliju Izetbegovića o zločinu u Grabovici. U tom trenutku on nije raspolagao sa imenima počinilaca niti detaljima o onome što se desilo, te su obojica njegovih sagovornika, tvrdi svjedok, naredili hitne istrage.

Drugog dana svjedočenja na suđenju Seferu Haliloviću, bivši ministar unutrašnjih poslova BiH, Bakir Alispahić govorio je o događajima nakon zločina u Grabovici. Alispahić, svjedok tužilaštva, je za zločin u Grabovici saznao dan poslije od načelnika policijske uprave Jablanica, te je odmah tražio sastanak sa generalom Seferom Halilovićem. "General mi je rekao da će vojska to riješiti u okviru svojih resursa te da nema potrebe da se policija miješa" rekao je Alispahić.

Bakir Alispahić je, kako tvrdi, predložio da se vojnici koji su počinili zločin vrate u Sarajevo kako se nešto slično ne bi ponovilo. Neposredno po povratku u Sarajevo Alispahić je obavijestio predsjednika Aliju Izetbegovića i generala Rasima Delića o onom što je saznao u Jablanici, kao i da su počinioci zločina, prema njegovim saznanjima, pripadnici 9. motorizovane i 10. brdske brigade. "General Delić je rekao da je naredio istragu u vezi sa tim incidentom", rekao je danas Alispahić. Predsjednik Izetbegović je bio "vidno uznemiren" nakon što je saznao vijest od Alispahića, te je i on odmah tražio istragu.

Bivši ministar unutrašnjih poslova BiH je rekao da civilna policija nije imala ovlasti da provede akciju nakon Grabovice, ali da su obavještajne službe prikupljale podatke, te da je provođenje istrage bilo zadatak vojnih organa i pravosuđa. Prema njegovom svjedočenju, telefon Sefera Halilovića bio je pod nadzorom tajnih službi '93. godine, prije i nakon Grabovice. Prvobitno je taj nalog potpisao Munir Alibabić, tada šef obavještajne službe u Sarajevu, a drugi nalog je potpisao tadašnji načelnik vojno obavještajne službe. U oba slučaja razlog prisluškivanja su bile Halilovićeve veze sa komandantima brigada koje su uzrokovale brojne incidente u Sarajevu, a koje su počinile i zločin u Grabovici.

Krajem oktobra 1993. godine Predsjedništvo je usvojilo plan o provođenju akcije Trebević, na čije čelo su stavljeni Alispahić i general Delić. Iako je od njega tražena pomoć u provođenju akcije, a jer je bio u dobrim odnosima sa Ramizom Delalićem i Mušanom Topalovićem, tvrdi Alispahić, Sefer Halilović se nije želio uključiti u akciju. Na kraju je i on priveden na razgovore u sektor službi bezbijednosti, a 1. novembra je smijenjen sa mjesta načelnika štaba Armije BiH.

Svjedočenje Bakir Alispahića nastavlja se u četvrtak unakrsnim ispitivanjem.

Optužnica tereti Sefera Halilovića da nije spriječio zločine koji su se desili u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol, niti je proveo istragu da otkrije počinitelje zločina počinjenih nad hrvatskim civilima.