HAG/DEN HAAG | 03.12.1998.

DOLAZAK GENERAL-MAJORA RADISLAVA KRSTIĆA U HAG

Optužnica protiv generala Krstića i njegovo jučerašnje hapšenje će, nadaju se u Hagu, označiti prekretnicu u daljem radu Tribunala

Dolazak general-majora Radislava Krstića u Hag, tj. tribunalovu Pritvorsku jedinicu, očekuje se danas u poslijepodnevnim satima. Vremenske prilike u Bosni su, naime, odložile njegov transfer avionom NATO. U međuvremenu, sudija Florens Mumba je skinula pečat sa njegove optužnice, te je ona postala javna. Objavljena je, međutim, samo u "redigovanoj verziji", tj. nakon što su sa nje brisana imena ostalih optuženih za zločine u Srebrenici.

Optužnica protiv generala Krstića i njegovo jučerašnje hapšenje će, nadaju se u Hagu, označiti prekretnicu u daljem radu Tribunala. Iz dva razloga. Prvo, optužnica protiv jednog od vrhunskih zapovednika Vojske RS potvrđuje da se tužilaštvo haškog Tribunala koncentriše na ličnosti na komandnim pozicijama, koje bi mogle da budu najodgovornije za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Odnosno da se glavni tužilac Luiz Arbur, zaista, kao što tvrdi, "lestvicama odgovornosti uspinje toliko visoko... koliko joj to dokazi dopuštaju." Drugo, izvršavajući Tribunalov nalog za hapšenje istaknute i aktivne vojne ličnosti, štabovi SFOR su pokazali da više ne zaziru od posljedica takvih svojih akcija, koje su se do sada ograničavale uglavnom na hapšenja tzv. "sitne ribe." U Hagu se, zato, nadaju da će 1999. biti godina dolaska "velikih imena" u Tribunal, odnosno njegovu Pritvorsku jedinicu u Sheveningenu/Scheveningen.

Optužnica protiv generala Krstića je treća - do sada javno objavljena - optužnica za zločine izvršene tokom i nakon zauzimanja tzv. zaštićene zone u Srebrenici, jula 1995. Za te su zločine, najpre, novembra 1995. optuženi tadašnji politički i vojni vođa bosanskih Srba, Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Potvrđujući njihovu "srebreničku optužnicu", sudija Fuad Rijad je ukazao kako su u njoj sadržane "istinske scene pakla, ispisane na najmračnijim stranicama ljudske istorije." Nakon toga, za zločine u Srebrenici je optužen Dražen Erdemović, vojnik Desetog diverzantskog odreda Drinskog korpusa, koji je priznao učešće u streljanju više od hiljadu muslimanskih muškaraca, 16. jula 1995. na poljoprivrednom dobru Pilica. Konačno, general major Radislav Krstić je optužnicom koja je potvrđena i "zapečaćena" pre samo mesec dana - 2. novembra ove godine - optužen za zavjeru i učešće u genocidu; zatim za istrebljenje, ubistva i progon na rasni se kvalifikuje kao zločin protiv čovječnosti; kao i za kršenja ratnih zakona i običaja.

General Krstić je optužen kako za lično učešće u tim zločinima, tako i za dela koja su izvršili vojnici pod njegovom komandom, a on ih u tome nije spriječio, niti ih je zbog toga kaznio. Neposredno nakon upada u Srebrenicu i masakra nad stanovništvom tzv. zaštićene zone, pukovnik Radislav Krstić je unapređen u čin generala, i sa položaja zamenika postavljen je za komandanta Drinskog korpusa. U mnogim knjigama koje su na Zapadu objavljene o srebreničkoj tragediji, pukovnik tj. general Krstić figurira kao jedan od glavnih planera i egzekutora te operacije, koja je u istoriju ušla kao najteži zločin izvršen u Evropi nakon kraja Drugog svetskog rata.

Prvo pojavljivanje generala Krstića pred sudijama, na kojem će biti pozvan da se izjasni o navodima optužnice, zakazaće se tek po njegovom transferu u Hag i po svemu sudeći biće održano početskom iduće sedmice.