HAG/DEN HAAG | 30.06.2010.

DELIĆEVA PRVOSTEPENA PRESUDA KONAČNA

Žalbeno vijeće Tribunala odbacilo zahtjeve odbrane generala Rasima Delića da se žalbeni postupak nastavi uprkos smrti optuženog, te je proglasilo konačnom prvostepenu presudu kojom je bivši komandant Generalštaba Armije BiH osuđen na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni zločine mudžahedina

Žalbeno vijeće odbacilo je zahtjev odbrane generala Rasima Delića da se započeti žalbeni postupak nastavi do donošenja konačne presude. Zahtjev je podnesen u ime Delićevog sina nakon što je bivši komandant Generalštaba Armije BiH preminuo 16. aprila 2010. godine u Sarajevu. Vijeće je istovremeno donijelo odluku o prekidanju žalbenog postupka i proglasilo konačnom prvostepenu presudu kojom je Delić osuđen na tri godine zatvora.

Delić je u prvostepenom postupku proglašen krivim zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje mudžahedina nad zarobljenim srpskim vojnicima u julu i avgustu 1995. godine. U žalbenom podnesku, tužilaštvo je tražilo da se Delićeva kazna poveća na sedam godina, ukazujući da kazna koja mu je odmjerena "ne odražava težinu počinjenih zločina", dok su branioci tražili oslobađajuću presudu.

Tužilaštvo je nakon Delićeve smrti odustalo od žalbe na visinu kazne istovremeno tražeći od Žalbenog vijeća da primijeni svoja diskreciona ovlašćenja i "u interesu pravde" nastavi postupak. Odbrana je u ime Delićevog sina uputila zahtjev da se žalbeni postupak nastavi do konačne presude navodeći da će "preminulom i njegovoj porodici biti nanesena velika nepravda" ako Žalbeno vijeće odluči da obustavi postupak i tako uskrati mu pravo da "odbrani svoj obraz" nakon što je već "označen kao ratni zločinac".

U danas objavljenoj odluci Žalbenog vijeća se navodi da je zahtjev za nastavak postupka do konačne presude podnesen u ime Delićevog sina "koji nije i ne može biti" strana u postupku pred Tribunalom, te zbog toga u ovom slučaju ne može biti ni zastupan od strane Delićevih advokata, a njegov zahtjev se ne može smatrati validnim.

U obrazloženju odluke o prekidu žalbenog postupka, kojom je prvostepena presuda proglašena konačnom, Žalbeno vijeće ističe da je ovo prvi slučaj pred Tribunalom u kojem je optuženi preminuo nakon izricanja prvostepene presude a prije završetka žalbenog postupka. Iako Statut suda i Pravila o postupku izravno ne regulišu to pitanje oni , po mišljenju Žalbenog vijeća, onemogućavaju nastavak postupka u ovakvim okolnostima jer se njihove odredbe odnose na "žive osobe".

Konstatujući da je smrću žalioca okončan žalbeni postupak, te da iz tog razloga žalbena presuda ne može biti donesena, Žalbeno vijeće je zaključilo da ništa ne može promijeniti "konačnost" presude izrečene u prvostepenom postupku koju stoga treba smatrati "finalnom".