HAG/DEN HAAG | 22.11.2002.

ARGUMENTI ZA I PROTIV NOVOG SUĐENJA GENERALU BLAŠKIĆU

Nakon što se tužitelj odlučno usprotivio, a obrana podržala sugestiju o ponavljanju suđenja bivšem zapovjedniku HVO u Srednjoj Bosni, čeka se odluka pet sudaca Žalbenog vijeća

Žalbeno vijeće Haškog tribunala - koje je procijenilo da bi novi dokazi do kojih je došla obrana Tihomira Blaškića mogli ukazivati na nepravičnost prvostupanjske presude bivšem zapovjedniku HVO u Srednjoj Bosni - saslušalo je u četvrtak popodne argumente optužbe i obrane o opravdanosti ponavljanja suđenja i potom se povuklo na razmatranje odluke.

Tužitelj Norman Farell/Farel je primijetio da ne vidi "u čemu leži greška koja bi opravdala novo suđenje" i dovela u pitanje Blaškićevu odgovornost za sve zločine nad Bošnjacima Srednje Bosne, zbog čega je osuđen na 45 godina zatvora. Obrana je, međutim, ustvrdila da novi dokazi ruše "logiku na kojoj se zasniva prvostupanjska presuda". Prvostupanjsko vijeće je u martu 2000. presudilo da je Blaškić imao stvarnu kontrolu nad svim jedinicama HVO u Srednjoj Bosni, uključujući specijalnu jedinicu "Jokeri" koja je počinila masakr u Ahmićima.

Blaškićev odvjetnik Russel Hayman/Rasel Hejman tvrdi da Vijeće ne bi došlo do tog zaključka da je imalo uvid u dokumente do kojih je obrana došla nakon otvaranja vojnih arhiva u Hrvatskoj - među ostalim, u izvještaje obavještajnih službi SIS i HIS o ahmičkom zločinu. U njima se navodi da su u tom napadu "Jokere" vodili Paško Ljubičić i Vlado Čosić, a da su za planiranje zločina odgovorni i političari Dario Kordić i Ignac Koštroman. "U tim izvještajima ne stoji da je Blaškić planirao ili proveo taj zločin, ali je potvrđeno da je naredio istragu", naglašava obrana. Hayman je dodao da su vlasti Herceg-Bosne kao i Franjo
Tuđman u Zagrebu dobili rezultate istrage, "ali nisu učinili ništa" da kazne počinitelje masakra. On također drži da bi presuda bila drugačija da je Vijeće čulo dokaze koje je tužitelj prezentirao na suđenju Dariju Kordiću, gđe su neki od svjedoka optužbe govorili da Blaškic nije kontrolirao Vojnu policiju i specijalnu jedinicu Vitezovi.

Hayman navodi da osnovni problem leži u tom da tužitelji nisu imali pristup relevantnim dokumentima u vrijeme kad su podigli optužnicu protiv Blaškića.

Tužitelji odbacuju tvrdnje obrane kao i sugestiju Žalbenog vijeća da novi dokazi ukazuju na nepravičnost presude Blaškiću. "Kad proučite nove dokaze obrane viđet ćete da su mnogi od njih kontradiktorni I neutemeljeni", rekao je Farell. On podsjeća da je Blaškićev autoritet
potvrđen time što je on izdavao naredbe svim jedinicama HVO u Srednjoj Bosni, kao i time da su mu slani izvještaji o akciji u Ahmićima. Izvještaje obavještajnih službi tužitelj smatra "nepotkrijepljenim" dokazima. Četrdeset sedam dokumenata i dva iskaza svjedoka koje je
Žalbeno vijeće prihvatilo kao "nove dokaze" Farell ocjenjuje kao nedovoljno opsežne da bi opravdali novo suđenje. Tužitelji, prije svega, smatraju da Žalbeno vijeće uopće nema pravnih ovlasti da u ovoj fazi žalbenog postupka naloži novo suđenje, prije no što čuje sve protuargumente optužbe i time testira vjerodostojnost dokaza obrane.

Suci Žalbenog vijeća nisu se upuštali u raspravu o iznesenim argumentima, već su, pitanjima koja su postavljali optužbi i obrani, tražili da se razriješe neki praktični problemi vezana za moguće ponavljanje postupka. Sve strane su se suglasile da ne bi trebalo ponavljati cijelo suđenje, prije svega iskaze žrtava zločina, jer ih nitko ne dovodi u pitanje. Obrana želi da se ponove iskazi koji se odnose na Blaškićevu zapovjednu moć, i drži da bi novo suđenje moglo trajati između tri i šest mjeseci.

Ako se predmet Blaškić vrati prvostupanjskom vijeću, bit će to prvi slučaj ponavljanja suđenja pred Haškim tribunalom. (kraj)