Povodom napada na Radislava Kristića u britanskom zatvoru Wakefield, Haški tribunal se oglasio saopštenjem u kojem ističe svoju zabrinutost i uvjerenje da će slučaj biti ispitan i preduzeti odgovarajući koraci
Žalbeno veće Haškog tribunala potvrdilo prvostepenu presudu iz avgusta 2001. kojom se zločini počinjeni u Srebrenici kvalifikuju kao genocid. Odgovornost generala Krstića je - od "direktnog izvršioca" - umanjena na "pomagača i podržavaoca genocida", pa mu je u skladu s tim kazna smanjena sa 46 na 35 godina zatvora.
Odluka o žalbama odbrane i optužbe na prvostepenu presudu kojom je general Radislav Krstić proglašen krivim za genocid i osudjen na 46 godina zatvora, uspostaviće pravne standarde za dokazivanje odgovornosti za najteži zločin u nadležnosti Tribunala.
Na presudu od 46 godina zatvora žalili su se i odbrana i tužilaštvo Haškog tribunala. Odbrana će, međutim, morati da se suoči s novim argumentima - svjedočenjem dvojice nekadašnjih oficira VRS, bivšeg pomoćnika komandanta Bratunačke brigade za obavještajne poslove i bezbjednost, potpukovnika Momira Nikolića, i bivšeg načelnika štaba Zvorničke brigade, potpukovnika Dragana Obrenovića
To tvrdi svjedok Miroslav Deronjić u "raspravi o dokaznim materijalima" uoči razmatranja žalbi tužilaštva i odbrane na presudu generalu Radislavu Krstiću
Žalbeno vijeće Haškog tribunala razmotriće krajem novembra da li će usvojiti žalbe odbrane ili tužilaštva ili potvrditi kaznu od 46 godina zatvora generalu Radislavu Krstića zbog masakra u Srebrenici