HAG/DEN HAAG | 10.05.1999.

ZAUSTAVITE NATO!

Pred Međunarodnim sudom u Hagu počela rasprava o zahtjevu Jugoslavije da se naloži momentalno obustavljanje vazdušnih udara

Pred Međunarodnim sudom u Hagu počela je dvodnevna javna rasprava o zahtjevu Jugoslavije za donošenje "privremene zaštitne mjere" kojom bi najviši pravni organ UN naložio zemljama-članicama NATO da momentalno obustave upotrebu sile, to jest vazdušne udare, kao i da se uzdrže od daljih prijetnji silom SR Jugoslaviji.

Rasprava o tom zahtjevu je prva faza u postupku o "zakonitosti upotrebe sile", kako se zvanično vodi slučaj koji je Jugoslavija pokrenula 29. aprila ove godine, podnoseći Međunarodnom sudu prijavu protiv deset zemalja-članica NATO koje učestvuju u vazdušnim udarima. To su: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Belgija, Kanada, Španija i Portugalija. Sve ove zemlje poslale su na današnju raspravu svoje pravne zastupnike, mada su barem četiri od njih - Sjedinjene Države, Britanija, Francuska i Italija - najavile da ne priznaju nadležnost Međunarodnog suda u ovom slučaju.

Raspravom o jugoslovenskom zahtevu predsjedava potpredsjednik Međunarodnog suda Kristofer Viramantri (Christopher Weeramantry) iz Šri Lanke, budući da je njegov predsjednik Stefen Švebel (Stephen Schwebel) predstavnik jedne od zainteresovanih zemalja u ovom slučaju – Sjedinjenih Država. Od ostalih zainteresovanih zemlja, u sadašnjem sastavu Međunarodnog suda su sudije iz Britanije, Francuske, Njemačke i Holandije, a sve ostale zemlje uključene u slučaj "Jugoslavija protiv NATO" – sa izuzetkom Portugalije - učestvovaće u radu Suda sa svojim "ad-hoc" sudijama. Jugoslaviju zastupa sudija Miljenko Kreća.

Prijepodnevna rasprava u prepunom Velikom holu pravde u haškoj Palati mira - gdje je, inače, septembra 1991. otvorena Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji - počela je izlaganjem i obrazlaganjem jugoslovenskog zahtjeva. Glavni pravni zastupnik jugoslovenske vlade, Rodoljub Etinski, iznio je slijedeće optužbe na račun 10 zemalja NATO. Prvo, da su bombardovanjem Jugoslavije prekršile svoju međunarodnu obavezu da ne upotrebljavaju silu protiv drugih država. Drugo, da su naoružavanjem, obučavanjem i finansiranjem "terorističkih grupa kao što je tzv. OVK"... prekršili obavezu da ne intervenišu u unutrašnjim stvarima drugih zemlja. Treće, da su napadima na civilne mete prekršile obavezu da u oružanom konfliktu poštede civilno stanovništvo i civilne objekte. Četvrto, Jugoslavija optužuje NATO za napade na manastire i spomenike kulture, čime su takođe prekršene međunarodne obaveze da se takvi objekti zaštite. Dalje, zemlje NATO se optužuju za korišćenje zabranjenih oružja, kao što su kasetne bombe ili bombe sa osiromašenim uranijumom, čime se nanose teške patnje i razaranja i prouzrokuju dugoročne štetne posljedice po zdravlje ljudi. Pored toga, bombardovanjem rafinerija i hemijskih fabrika uzrokuju se teške ekološke posljedice, a razaranjem mostova se blokira slobodna plovidba međunarodnim rijekama.

Sumirajući posljedice svih ovih akata upotrebe sile, jugoslovenski pravni zastupnik je naveo da se radi o "svjesnom nametanju takvih uslova života koji mogu dovesti do fizičkog uništavanja jedne nacionalne grupe", što je suština definicije genocida. Zaključujući svoje izlaganje, Etinski je upozorio da NATO namjerava da nastavi do "potpunog uništenja jugoslovenske nacije", te je Međunarodni sud pozvao da ga da "zaustavi prije nego što ostvari takvu namjeru."

Pored Etinskog, različite aspekte jugoslovenskog zahtjeva za momentalnu obustavu upotrebe sile je na prijepodnevnoj raspravi obrazlagalo još nekoliko pravnih zastupnika vlade u Beogradu, od kojih su trojica - zanimljivo je istači - pravni eksperti iz "tuženih" zemalja-članica NATO: Britanije, Holandije i Belgije.

Rasprava se nastavlja danas poslije podne argumentima pravnih zastupnika druge strane, to jest deset zemalja-članica NATO.

Mirko Klarin