HAG/DEN HAAG | 13.09.1999.

POLA GODINE ZA ARGUMENTE STRANA U SPORU

Nakon podnošenja tužbe protiv SR Jugoslavije za genocid, u sjedištu Svjetskog suda pravde u Hagu održan prvi neformalni sastanak dviju strana sa predsjednikom ovog Međunarodnog suda

Državne delegacije Hrvatske i SR Jugoslavije izjasnile su se danas o rokovima za podnošenje pisanih argumenata Međunarodnom sudu pravde(ICJ) u vezi s tužbom Hrvatske protiv SRJ za genocid.

Predstavnici Hrvatske izvijestili su predsjednika Suda, Stephena Schuebela/Stiven Šuebl da je za hrvatsku stranu u sporu dovoljno šest mjeseci za pismeno dokumentovanje svoje tužbe, a SR Jugoslaviji će potom trebati isto toliko vremena da dostavi svoj odgovor. Osim pravnog zastupnika RH, Davida Rivkina, u ime hrvatske vlade, današnjem sastanku je bio nazočan i hrvatski ministar pravosuđa, Zvonimir Šeparović. Na prvom suočenju SR Jugoslaviju zastupao je glavni pravni savjetnik Ministarstva vanjskih Poslova, Rodoljub Etinski, koji je glavni pravni savjetnik službenog Beograda i u procesu u kojem, pred istim ovim Sudom još od 1993. godine Bosna i Hercegovina tereti sadašnju Jugoslaviju za genocid i ratnu odštetu.

Na predsjedniku Suda je sada da izvijestiti suce o prijedlozima dviju strana, a suci bi za nekoliko dana trebalo da formalno potvrde te rokove. Pisani dio postupka najčešće traje duže od prvobitno dogovorenih rokova. Hrvatska će, naime, imati pravo da odgovori na reakciju SRJ, koja će zatim također imati pravo na odgovor.

SRJ je na današnjem sastanku već najavila da će uložiti kontratužbu, kao što je učinila i nakon tužbe Bosne i Hercegovine.

Prema navodima iz tužbe, koju je Hrvatska 2. jula podnijela Međunarodnom sudu, SRJ bi trebala biti odgovorna za "dvije runde etničkog čišćenja" u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Prva se odnosi na "napade i protjerivanja hrvatskih građana iz područja Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije, što su ih izvršile vojne i paravojne snage pod direktnom kontrolom SRJ", a drugi krug etničkog čišćenja je, kako se obrazlaže u hrvatskoj tužbi, SRJ počinila "ohrabrujući i tjerajući hrvatske građane srpske nacionalnosti na evakuiranje iz kninske regije tokom operacije Oluja 1995. godine". U tužbi se traži da ovaj najviši sudski organ UN proglasi SRJ odgovornom za genocid i naloži joj plaćanje ratne odštete.

Procedura pred Međunarodnim sudom - koji je nadležan za sporove među državama - nalaže da se, nakon podnošenja tužbe, strane sastanu s predsjednikom Suda kako bi se dogovorile o vremenskim okvirima prve "pisane" faze postupka. Strane, potom, u pisanim podnescima objašnjavaju svoje argumente i odgovaraju na argumente druge strane, sve dok Sud ne zaključi da je "dovoljno informiran" i da se može pristupiti "usmenom" dijelu postupka, odnosno saslušanjima na otvorenim ročištima. "Pisana" faza postupka može potrajati i nekoliko godina, kao u slučaju "BiH protiv SRJ", u kojem je takozvana pismena procedura postupka okončana prije šest godina, ali ni do danas nije određen datum početka "usmene' faze procesa.