HAG/DEN HAAG | 29.04.1999.

NATO NA "OPTUŽENIČKOJ KLUPI"

Jugoslovenska tužba Međunarodnom sudu u Hagu

Međunarodnom sudu u Hagu danas je zvanično podnijeta tužba protiv 10 zemalja-članica NATO, uključenih u tekuću vazdušnu kampanju protiv SR Jugoslavije. Tužene članice zapadnog saveza su, tvrdi vlada u Beogradu, prekršile međunarodno pravo vazdušnim udarima na Jugoslaviju, te se od Međunarodnog suda traži da hitno usvoji "privremenu zaštitnu mjeru" kojom će se saveznicima naložiti obustavljanje bombardovanja dok se ne raspravi suština pokrenutog spora. Potvrđujući podnošenje tužbe, pravni savjetnik jugoslovenske ambasade u Hagu, Sanja Milinković, nije htjela da otkriva druge detalje, niti da navede koje su zemlje - od 19 članica NATO - optužene. Logično je pretpostaviti da su na čelu liste Sjedinjene Države, iza njih Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija i Holandija, dok za preostala mjesta na imaginarnoj "optuženičkoj klupi" u haškoj Palati mira konkurišu još i Kanada, Belgija, Turska, Španija, Portugal, Danska i Norveška.

Petnaest sudija Međunarodnog suda je, kako saznajemo, danas vijećalo kako da postupe sa jugoslovenskom tužbom i o tome će do večeras biti objavljeno zvanično saopštenje. Ukoliko sudije ocjene da se jugoslavenski zahtjev za "privremenim zaštitnim mjerama" zasniva na validnim pravnim osnovama, rasprava o tom zahtjevu mogla bi da bude zakazana već za sljedeću sedmicu.

Međunarodni sud, poznat još i kao Svjetski sud, je najviši pravosudni organ UN, nadležan za presuđivanje u sporovima između država i nije ni u kakvoj vezi sa Tribunalom, tj. Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, čije je sjedište takođe u Hagu, ali koji je nadležan da sudi pojedincima optuženim za ratne zločine.

Pred Međunarodnim sudom se, još od marta 1993, vodi spor "Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije", pokrenut zahtjevom vlade u Sarajevu da se Jugoslavija proglasi odgovornom za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te da se u skladu s tim obaveže na plaćanje odštete državi i građanima BiH. Zanimljivo je da je "privremenu zaštitnu mjeru" - kakvu Beograd sada traži protiv NATO - Međunarodni sud još 8. aprila 1993. naložio Jugoslaviji, zahtijevajući od nje da preuzme sve kako bi vojne, paravojne ili iregularne grupe pod njenom kontrolom i uticajem spriječile da vrše zločin genocida. Nakon što je Sud jula 1996. odbio sve jugoslovenske preliminarne prigovore i potvrdio svoju nadležnost u ovom slučaju, Beograd je odgovorio protiv-tužbom za "genocid nad srpskim narodom u Bosni", a rasprava o suštini spora - tj. da li je u Bosni, i nad kim, izvršen genocid - najvjerovatnije će početi tek sljedeće godine.

Mirko Klarin