HAG/DEN HAAG | 15.02.2000.

MEĐUNARODNI SUD TRAŽI VEĆI BUDŽET

Novoizabrani predsjednik upozorava da su za budući rad Suda potrebna dodatna sredstva. Dvanaest predmeta bi trebalo biti spremno za saslušanja ove godine

Novoizabrani predsjednik Međunarodnog suda pravde (ICJ) Gilbert Guillaume/Žilber Gijom upozorio je danas da ovaj sud, nadležan za sporove među državama, neće u budućnosti moći funkcionirati s dosadašnjim "ograničenim" budžetom.

"Dok je tokom sedamdesetih sudnica bila gotovo prazna, danas su pred nama 24 predmeta", rekao je Guillaume, objašnjavajući da je to velik broj s obzirom na kompleksnost predmeta i veliku dokumentaciju koja ih prati. Ovaj Sud, sa sjedištem u haškoj Palati mira, rješava različite međudržavne sporove, od teritorijalnih i pomorskih, do tužbi za genocid.

Godišnji budžet Međunarodnog suda iznosi oko 10 miliona dolara, a predsjednik je najavio da će od Generalne skupštine UN sljedeće godine tražiti njegovo znatno povećanje kako bi se, među ostalim, Sud mogao modernizirati, a broj zaposlenih povećati. Pored 15 sudaca, ICJ ima personal od samo 62 službenika , a treba nekoliko desetaka dodatnih radnih mjesta, od sekretarica i pravnih asistenata do prevoditelja.

"Svota kojom raspolažemo je mala u usporedbi sa, primjerice, Haškim tribunalom za bivšu Jugoslaviju čiji je godišnji budžet skoro 100 miliona dolara", rekao je Guillaume. "Nisam zavidan već samo uzimam taj primjer da pokažem da nas se drugačije tretira", primijetio je predsjednik ICJ. Haški tribunal se bavi krivičnim slučajevima, mora sam voditi istrage, a ima i više od 900 zaposlenih. ICJ neće dosezati takve proporcije, rekao je on, naglasivši, međutim, da je "djelovanje ICJ preventivno, a prevencija sukoba je jednako korisna kao i krivično gonjenje".

I sam Haški tribunal najavljuje da će trebati dodatnu financijsku pomoć od UN kako bi ubrzao svoje postupke, iako namjerava prvo ispitati sve mogućnosti poboljšanja u okviru postojećih sredstava . "S obzirom na financijsku krizu UN, teško je dobiti novac", priznaje predsjednik ICJ koji ipak smatra kako njegovi zahtjevi nisu pretjerani jer Međunarodni sud sada funkcionira na minimalnom budžetu.

Guillaume, koji je 7. veljače/februara započeo trogodišnji predsjednički mandat, sazvao je danas posebnu konferenciju za novinare na kojoj je govorio o radu suda i predstavio budžetske probleme. To je bila prva konferencija za novinare jednog predsjednika ICJ. Kako napominju promatrači njegovog rada, Međunarodni sud je dosad nastojao izbjeći situaciju da se zbog komentiranja medija suci nađu pod pritiskom pri donošenju odluka. Guillaume je danas, međutim, rekao kako "misli da su kontakti s medijima korisni kako bi se pokrenuo dijalog o tome što je ICJ i čule reakcije javnosti na njegov rad".

Do konca godine, Sud bi trebao biti spreman za saslušanja dvanaest slučajeva, među kojima je osam prijava SRJ protiv "nezakonite upotrebe sile" od strane članica NATO, te sporovi između Pakistana i Indije i Katara i Bahreina. Tužba BiH protiv SRJ zbog kršenja Konvencije o genocidu je spremna za saslušanje, no BiH još nije razriješila neke proceduralne probleme, kazao je Guillaume. Istovjetna tužba Hrvatske protiv SRJ, pokrenuta prošle godine, još je u početnoj fazi razmatranja.

Upitan o odnosu ICJ i Haškog tribunala u međunarodnom pravosuđu, odnosno o tome hoće li, na primjer, odluke Tribunala o genocidu u BiH utjecati na ICJ, Guillaume je odgovorio kako će se Međunarodni sud tek suočiti s tim pitanjem. Broj međunarodnih sudova, napominje on, jako je porastao u zadnjih 10 godina, što je pozitivan razvoj, no oni nemaju hijerarhiju kakvu imaju nacionalna pravosuđa u kojima postoje vrhovni sudovi. Rješenja se mogu, napominje Guillaume, prepustiti "mudrosti sudaca", ili se treba uspostaviti neka hijerarhija. "Neki sugeriraju da ICJ postane vrhovni sud za sve međunarodne sudove, no nisam siguran da bi sve vlade to prihvatile", primijetio je predsjednik.