HAG/DEN HAAG | 18.11.2008.

MEĐUNARODNI SUD PRAVDE POTVRDIO NADLEŽNOST U SPORU "HRVATSKA PROTIV SRBIJE"

Najviši svetski sud odbacio preliminarne prigovore Beograda na nadležnost i prihvatljivost spora koji je 1999. pokrenula Hrvatska optužujući Srbiju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

Odbacujući preliminarne prigovore Srbije, Međunarodni sud pravde je danas raščistio teren za raspravu o suštini spora koji je u julu 1999. godine pokrenula Hrvatska, zahtevom da se tadašnja SR Jugoslavija proglasi odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.

Srbija je na to odgovorila preliminarnim prigovorima na nadležnost suda, prihvatljivost spora kao i na neke od konkretnih zahteva Hrvatske. O tome je u maju ove godine vođena petodnevna usmena rasprava, u kojoj su strane iznosile argumente i protivargumente u prilog, odnosno kontra, navedenih prigovora.

U danas saopštenoj presudi, Međunarodni sud je većinom glasova odbacio prvi i treći prigovor Srbije, dok je za drugi zaključio da "nije samo preliminarne prirode", pa je izjašnjavanje o njemu ostavio za raspravu, odnosno odlučivanje, o suštini spora.

Prvi prigovor Beograda – da u trenutku kada je Hrvatska pokrenula spor Srbija nije bila članica UN, potpisnica Statuta suda i ugovorna strana Konvencije o genocidu, te da samim tim Međunarodni sud pravde nije nadležan da rešava o hrvatskom zahtevu – odbačen je "tesnim" rezultatom: deset prema sedam.

Drugi prigovor odnosio se na "vremensku nadležnost" suda, odnosno stav Beograda da se Srbiji – pošto "nije bila država" – ne mogu pripisati događaji od pre 27. aprila 1992. godine kada je proglašena SR Jugoslavija, kao savezna država sa dve federalne jedinice: Srbijom i Crnom Gorom. Sa 11 glasova "za" i 6 "protiv", sud je zaključio da ovaj prigovor nije isključivo preliminarnog karaktera pa je ostavljen za razmatranje paralelno sa raspravom o suštini spora.

Treći prigovor Srbije odnosio se na nekoliko konkretnih zahteva iz hrvatske tužbe koji su, po oceni Beograda, neprihvatljivi jer izlaze iz okvira Konvencije o genocidu. Reč je o zahtevima da se Srbija obaveže da krivično goni i kazni počinioce genocida u Hrvatskoj, dostavi raspoložive informacije o sudbini nestalih lica i vrati kulturna dobra koja su tokom rata odneta, odnosno opljačkana iz Hrvatske. Za odbacivanje ovog prigovora glasalo je 12 a za njegovo prihvatanje 5 sudija.

Na kraju dvočasovnog čitanja sažetka presude, predsednica Međunarodnog suda Rozalin Higins/Rosalyn Higgins je najavila da će stranama uskoro biti određeni rokovi za dostavljanje pisanih podnesaka. Srbija će, kako je nakon izricanja presude najavio njen glavni pravni zastupnik Tibor Varadi, odlučiti da li će, osim odgovora na hrvatsku tužbu, uložiti i svoju protiv-tužbu za hrvatski genocid nad Srbima. Ne krijući zadovoljstvo presudom o nadležnosti, glavni zastupnik Hrvatske Ivo Šimonović je ocenio da bi "četvrta četvrtina" spora pokrenutog pre devet godina mogla da traje još oko tri godine. Pravni tim Hrvatske će, kako je ukazao, morati dobro da pripremi svoje dokaze i argumente, budući da je Međunarodni sud – u prošlogodišnjoj presudi u sporu "BiH protiv Srbije" – postavio "veoma visok prag za dokazivanje genocida".

Spor "Hrvatska protiv Srbije" nije poslednji slučaj proistekao iz raspada bivše Jugoslavije pred najvišim svetskim sudom. Na inicijativu Srbije koju je podržala Generalna skupština UN, Međunarodni sud pravde će dati svoje "savetodavno mišljenje" o tome da li je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom, a Makedonija je upravo pokrenula spor protiv Grčke zbog blokiranja prijema ove bivše jugoslovenske republike u NATO. Prethodno je, podsetimo, Međunarodni sud pravde presudio u slučaju "BiH protiv Srbije", dok se u sporu koji je Srbija 1999. godine pokrenula protiv zemalja-članica NATO zbog "ilegalne upotrebe sile" sud proglasio nenadležnim.