HAG/DEN HAAG | 03.07.1999.

HRVATSKA TUŽILA JUGOSLAVIJU ZA GENOCID

U saopštenju Međunarodnog suda u Hagu se navodi da Hrvatska optužuje SRJ za "dvije runde etničkog čišćenja": prvu 1991. nad Hrvatima u Krajini, Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji i Dalmaciji, a drugu nad krajinskim Srbima 1995.

Na zahtjev Hrvatske, pred Međunarodnim sudom u Hagu je pokrenut postupak protiv SR Jugoslavije zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida - saopšteno je sinoć u sjedištu ovog najvišeg sudskog organa UN. Hrvatska traži da se SRJ proglasi odgovornom za genocid koji je, navodno, izvršen u periodu od 1991. do 1995. godine, te da se istovremeno obaveže na plaćanje ratne reparacije, tj. odštete, kako hrvatskoj državi, tako i njenim građanima. Istovjetan postupak protiv SRJ je još 1993. pred istim sudom pokrenula i Bosna i Hercegovina, a sama Jugoslavija je aprila ove godine - pozivajući se takođe na Konvenciju o genocidu - inicirala sličnu proceduru protiv 10 zemalja-članica NATO koje su učestvovale u nedavnoj vazdušnoj kampanji protiv Srbije.

Hrvatska optužuje SR Jugoslaviju za "dvije runde etničkog čišćenja." Prva je ona koju su vojne, policijske i paravojne snage pod direktnom kontrolom SRJ izvršile 1991. napadajući i protjerujući hrvatske građane iz regiona Knina, Istočne i Zapadne Slavonije i Dalmacije. No to, međutim, nije sve: Hrvatska optužuje Jugoslaviju i za etničko čišćenje krajinskih Srba, izvršeno nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. U juče podnijetom zahtjevu se, naime, navodi kako se - nakon što je Hrvatska 1995. ponovno uspostavila svoju legitimnu vlast nad tom teritorijom - Jugoslavija angažovala u "drugoj rundi etničkog čišćenja", time što je "upućivala, ohrabrivala i tjerala hrvatske građane srpske nacionalnosti da se evakuišu iz područja Knina". Prema hrvatskom podnesku, jugoslovenska je "agresija" rezultirala sa 20.000 mrtvih, 55.000 ranjenih i više od 3.000 ljudi o čijoj se sudbini do danas ništa ne zna. Samo u Vukovaru je, navodi se, bilo 1.700 ubijenih i više od 4.000 ranjenih. Pored toga, u Hrvatskoj je uništeno 10 odsto kuća i stanova; oštećeno je 590 gradova i sela, od kojih su 35 sravnjeni sa zemljom. Zatim, uništeno je ili oštećeno više od 1.800 spomenika kulture, 450 katoličkih crkava i 323 istorijska spomenika. Zbog postavljanja nekih 3 miliona mina i drugih eksplozivnih naprava, trenutno je neobradivo oko 300.000 hektara poljoprivrednog zemljišta; a uništeno je ili oštećeno oko 25 procenata ukupnih ekonomskih kapaciteta Hrvatske. U saopštenju Međunarodnog suda se ne navodi da li je Hrvatska precizirala ukupni iznos ratne štete, tj. visinu reparacija koje traži od SR Jugoslavije.

Podnošenje zahtjeva je tek prvi korak u dugoj proceduri koja, u slučaju "BiH protiv SRJ", traje već šest godina. Na gotovo istovjetan zahtjev BiH, SRJ je svojevremeno odgovorila "protiv-zahtjevom" kojim se BiH optužuje za genocid nad bosanskim Srbima, a javna rasprava o tome će, najvjerovatnije, početi tek sljedeće godine.

U trećoj "balkanskoj parnici" u Hagu - "SRJ protiv NATO" - Međunarodni sud je, kako je sinoć saopšteno, odredio rokove u kojima su strane dužne da dostave "memorijale", tj. detaljna obrazloženja svojih zahtjeva i eventualnih protiv-zahtjeva. Pošto je u prethodnom postupku utvrđeno da Međunarodni sud nema nadležnost u slučajevima SRJ protiv SAD i Španije, zastupnici Beograda treba da do 5. januara sljedeće godine podnesu "memorijale" za preostalih osam slučajeva (SRJ protiv: Belgije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Holandije, Portugalije i Velike Britanije). Nakon toga, navedene zemlje će imati šest mjeseci, do 5. jula 2.000. - da odgovore na optužbe Beograda za "nezakonitu upotrebe sile" i "genocid", kao i na zahtjev za naknadu štete nanijete vazdušnim udarima.

Mirko Klarin